Danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima-komunizma, fašizma i nacizma

Nove obavijesti Obilježavanja
  1. kolovoza obilježava se kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – komunizma, fašizma i nacizma.

Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan u lipnju 2011 proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj te je stupio na snagu u siječnju 2020 godine..

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se nažalost i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas ponosno pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

09.09.2008. Pismena deklaracija o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom Sjećanje na žrtve staljinizma i nacizma

Uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o neprimjenjivosti zastare na Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, – uzimajući u obzir sljedeće članke Europske konvencije za zaštitu Ljudska prava i temeljne slobode: Članak 1: obveza poštivanja ljudi prava, članak 2: pravo na život, članak 3: zabrana mučenja, i članak 4: zabrana ropstva i prisilnog rada,

  • uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 (2006) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Skupština o osudi zločina komunističkih režima,
  • uzimajući u obzir pravilo 116 Poslovnika, A. budući da je Pakt Molotov-Ribbentrop od 23. kolovoza 1939. između Sovjetskog Saveza i Njemačka je podijelila Europu na dvije interesne sfere pomoću tajnih dodatnih protokoli, B. budući da su masovne deportacije, ubojstva i porobljavanje počinjena u kontekstu djela agresije staljinizma i nacizma spadaju u kategoriju ratnih zločina i zločini protiv čovječnosti, C. budući da se prema međunarodnom pravu zakonska ograničenja ne primjenjuju na ratne zločine i zločini protiv čovječnosti, D. budući da utjecaj i značaj sovjetskog poretka i okupacije na/za građane postkomunističkih država slabo su poznate u Europi, E. budući da je program „Europa za građane” uspostavljen Odlukom br. 1904/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća pokrenuli akciju „Aktivni Europljanin Sjećanje ‘, čiji je cilj spriječiti ponavljanje zločina nacizma i staljinizma, 1. predlaže da se 23. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve Zločini staljinizma i nacizma, radi očuvanja sjećanja na masovne žrtve deportacije i istrebljenja, istodobno učvršćujući demokraciju i jačanje mira i stabilnosti na našem kontinentu; 2. nalaže svom predsjedniku da proslijedi ovu deklaraciju, zajedno s imenima potpisnika, u parlamentima država članica .