Sjećenje na Žarka Domjana 1932-2020.

Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

DOMLJAN, Žarko, povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar (Imotski, 14. IX. 1932). Brat Zlatka, fizijatra i reumatologa. U Zagrebu završio realnu gimnaziju 1951, srednju glazbenu školu 1955. te diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1958, na kojemu je doktorirao disertacijom Arhitekt Hugo Ehrlich i arhitektura u Hrvatskoj u njegovo doba (1973).

Radio u HNK kao član orkestra 1955–57, u Leksikografskom zavodu 1958 –86, u kojemu je od 1979. bio pomoćnik direktora za redakcijske poslove, te od 1987. u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. — Proučava modernu arhitekturu i urbanizam, napose hrvatsku arhitekturu potkraj XIX. i na poč. XX. st. Znanstvene je radove te likovne prikaze i kritike objavio u više zbornika, časopisa i listova: 15 dana (1960–66, 1970, 1972, 1974–75), Naše teme (1964), Telegram (1964, 1966, 1969), Arhitektura (1965, 1969, 1980, 1988), Život umjetnosti (1967–69, 1971–72, 1976, 1978), Peristil (1973–74, 1988–89), Čovjek i prostor (1974, 1977), Sinteza (1977), Bulletin JAZU (1980), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1989–91). U knjizi Arhitektura XX vijeka (Beograd—Zagreb—Mostar 1986), iz serije Umjetnost na tlu Jugoslavije, napisao pregled Arhitektura XX stoljeća u Hrvatskoj.

Bio je glavni urednik časopisa Život umjetnosti (1969–76) te predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (1969–72). U Institutu za povijest umjetnosti vodi projekte Umjetnička topografija Hrvatske i Sintezni prikaz umjetnosti u Hrvatskoj. — Kao urednik u Leksikografskom zavodu monografskim je člancima i sintetičkim prikazima surađivao u Enciklopediji likovnih umjetnosti, Enciklopediji Jugoslavije, Općoj enciklopediji, Leksikonu LZ, Likovnoj enciklopediji Jugoslavije, kojoj je bio glavnim urednikom (1978–92), i u Hrvatskom biografskom leksikonu. Od 1992. glavni je urednik Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Surađuje također u Thieme-Becker Künstlerlexikon (Leipzig) i Österreichisches biographisches Lexikon (Beč). Pisao je i o biografskim zbirkama i leksikonima u Hrvata (Anzeiger der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, 1987; Forum, 1988).

Na izborima 1990. bio je na listi HDZ-a izabran za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske i postao njegov prvi predsjednik, a nakon izbora 1992. njegov potpredsjednik i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku. Voditelj saborske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Od 1991. također je član ravnateljstva Leksikografskog zavoda.

poveznica – hrvatski biografski leksikon